Jedra u Rastokama
MATA CROata- Mate Turić
IZLOŽBA – JEDRA U RASTOKAMA (04.-16.08.2016.)
Ova izložba mladog hrvatskog kipara Mate Turića umjetničkog imena MATA CROata ne predstavlja izložbu za razgledavanje u nekom prostoru u želji za prikazivanje raskoši ideja jednog mladog perspektivnog umjetnika.
Ovom izložbom mladi umjetnik Mata Croata je otišao par koraka dalje. Kao vizionar vlastite umjetničke budućnosti daje jednoj sredini daleko više od puke izložbe zanimljivih eksponata.
Ta sredina nije bilo što i bilo gdje. To je srce naše drage ptice, države Hrvatske. To je sredina koju ja osobno nazivam- KOŠNICA POVIJESNIH ZBIVANJA, -područje gdje su se sastajale i rastajale sve blagodati i nedaće naše bliže i dalje povijesti- središnja Hrvatska.
U toj središnjoj Hrvatskoj se nalazi povijesni, često putopisno opisano mjesto, danas mali gradić Slunj.
Povijesni izvori govore da je Slunj sagradio hrvatski kralj Zvonimir godine 1070. Najvjerojatnije mu je namjena bila povezivanje panonsko-ravničarske Hrvatske s planinsko- jadranskom Hrvatskom, to obrana od raznih osvajača u kojoj ulozi se grad osvjedočio kroz čitavu povijest.
Još kao ban Slavonije ili Slovinja hrvatski kralj Zvonimir (kao okrunjeni kralj od 9.listopada 1070. do 1089. god.) utemeljio je 1070. god. Grad Slunj i dao mu naziv Slovinj.
U to vrijeme u Slunj se je naselilo mnoštvo prognanih stanovnika iz Dalmacije koji su izgradili grad i opasali ga zidinama. Darovnice koje je kralj Zvonimir davao stanovništvu radi hrabrog vojničkog držanja spominju se u našem povijesno najznamenitijem spomeniku-Bašćanskoj ploči.
Eto, tako mladi hrvatski kipar Mata CROata, svjestan sadašnje situacije u državi, njemu drage Hrvatske, pronalazi svoje promišljanje te smjelo i odlučno ubacuje svoja kamena jedra u prostor isprepleten bogatom poviješću velikom prirodnom ljepotom dajući mu notu svog suvremenog stvaralaštva. To mjesto su Rastoke. Stoljetno vodeničarsko naselje poznato po suživotu čovjeka i prirode. Odabire to mjesto za nastavak svoje inspiracije u ispisivanju vlastite povijesti.
Nekada su panonskim rijekama Dunavom, Savom pa uzvodno Kupom plovile lađe i nosile teret (brašno, vino voće) koji se je preko kopna, sadašnje središnje Hrvatske prenosio do Dalmacije, a iz Dalmacije istim putem prevozila se sol, riba, ulje. U ta teška vremena hrvatski se narod nesebično pomagao i nije bio gladan, radili su i borili se za svoju opstojnost. Danas se zemlja zapušta, rad se obezvređuje, mladi se ne snalaze. Tražeći sigurnost u vlastitom životu odlaze van države. Više-manje ga ne nalaze, ali iz prkosa i ponosa se ne vraćaju te nastavljaju crnčiti za tuđinca, nadajući se da će njihovu upornost ipak netko prepoznati.
Mladi umjetnik, kipar Mata CROata uviđa svu besmislenost tog lutanja i traženja posla za vlastiti opstanak. Prepoznaje sebe kao radnika, umjetnika te nesebično daje poruku mladima; opredijelite se, radite i stvarajte! Živite za sebe i stvarajte za druge. Budite čvrsti i uporni, ljubazni i gostoljubivi. Nađite svoje mjesto u vlastitoj državi.
Mata Croata to snažno poručuje, svojim djelima i upornim radom. Njegova kamena jedra povezuju prošlost i sadašnjost i silovito napinju prema svijetloj i sigurnoj budućnosti.
Nažalost naša ekonomska politika nije uspjela ništa naučiti iz povijesti. Je li u opće to htjela ili ne, ne vrijedi više o tom razmišljati.
Treba omogućiti, pustiti i podržati mlade ljude da kulturom i vlastitim kreacijama stvaraju sigurniju budućnost.
Nikola Holjevac
Slunj, kolovoza 2016.
